KIKO TA PASANDO

E uniko kaminda ku bo ta haña tur informashon kompletamente gratis. Klik anto lesa. Manda tur loke bo ke pa wordu publika i invitashon pa kubri rueda di prensa na e Email: kikotapasando@outlook.com

INTERNASHONALNOTISIA

Ministerio di Salubridat, Medio Ambiente i Naturalesa ta. . . . . . . . karentena di barku FREEWINDS relashoná ku kaso di sarampi ta yega na su fin.

Ministerio di Salubridat, Medio Ambiente i Naturalesa ta. . . . . . . . karentena di barku FREEWINDS relashoná ku kaso di sarampi ta yega na su fin.

Finalmente

Teniendo kuenta ku periodo di kontagio di sarampi i tumando den konsiderashon e fecha di isolashon di e persona ku sarampi i e fasilidatnan di isolashon di e barku, a determiná ku 13 di mei tabata e delaster dia ku lo por a ferwagt un kaso nobo di sarampi. Esaki ta nifiká ku for di awe 14 di mei tur hende (tripulante i pasahero) ku tabata na bordo por move ku total libertat for di e barku.

Manera ta konosí, for di djasabra 11 di mei a lanta parsialmente e karentena, pa un grupo di 295 (kasi 93%), 201 tripulante i 94 pasahero. Vários pasahero a kue rumbo pa nan respektivo paisnan for di djasabra ku djadumingu. Vários a keda ounke ku nan lo por a biaha bai.

For di 14 di mei tur hende lo por baha i subi e barku ku tur libertat sin niun peliger pa kontagiá otro hende.

Konteksto Históriko

Sarampi ta un di e asina yamá malesanan di mucha òf tambe malesanan ku por prevení ku vakuna. Manera hopi hende ta kòrda, hopi di nos, spesialmente esnan nasé te na final di añanan sesenta a yega di haña sarampi. Gran mayoria di nos a sobrebibí, pero esaki no ta e kaso pa tur mucha na mundu. Sarampi tabata kousa asina tantu malesa grave i eksihí asina tantu morto ku pueblonan tabata kontentu ora ku a desaroyá e vakuna kontra di sarampi. Vakunashon tabatin asina un impakto grandi riba sobrebibensia di mucha chikitu ku na aña 1994 henter e kontinente di Amérika a komprometé su mes di eradiká sarampi for di nos pueblonan pa aña 2000.

For di aña 2002 no tabatin NINGUN kaso di KONTAGIO KU SARAMPI na ningun pais ni isla di region di Amérika.

Na aña 2016, Organisashon Mundial di Salú a deklará region di Amérika liber di sarampi.

E datonan aki ta indiká kon importante e lokual nos ta mirando aktualmente ta. Tin brote di sarampi na diferente pais di tur kontinente, kulminando den un situashon serio den 2019, esta malesanan di mucha ta bolbe kousa problema. E oumento di malesanan di mucha ta probablemente relashoná ku kada bes un kantidat ménos di mucha chikitu ta vakuná. Motibunan pa esaki ta relashoná ku dos kos: E fenómeno di ninga vakuna, ku a gana popularidat den e delaster 10 añanan i; Guera na diferente region di mundu ku ta interumpí òf daña programanan di salú ku ta vakuna mucha.

Oumento di gruponan sin vakuna ta pone ku e malesa por pasa mas fásilmente di un hende pa otro kousando brote i poniendo gruponan mas debil den peliger. P’esaki ta importante pa nos tur hasi un esfuerso di subi i mantené grado di vakunashon serka nos muchanan.

Pa e motibu aki ta di apresiá ku e barku FREEWINDS siguiendo nos rekomendashonnan, a tuma komo maneho ku tur hende, tantu tripulante komo pasahero, mester mustra prueba di a vakunashon òf prueba di laboratorio ku nan tin imunidat kontra e malesanan di mucha den futuro biahenan.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Discover more from KIKO TA PASANDO

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading