KONMEMORASHON NEGOSHI DI KATIBU I SU ABOLISHON
MINISTERIO KONSERNÍ ENSEÑANSA, SIENSIA, KULTURA & DEPORTE
KONMEMORASHON NEGOSHI DI KATIBU I SU ABOLISHON
PUBLIKÁ RIBA 23 OUGÙSTÙS 2023
23 di ougùstùs, Dia internashonal pa konmemorá negoshi di katibu i su abolishon.
WILLEMSTAD – Awe nos ta para ketu na e tragedia kousá pa negoshi di katibu, i na e echo ku pa hopi dékada a usa Kòrsou tambe komo parti di e negoshi akí. Nos ta para ketu tambe na e resistensia kontinuo ku tabatin kontra e negoshi akí. Durante kasi 400 aña diferente pais europeo a transportá afrikano komo merkansia pa Karibe i kontinente merikano. For di prinsipio tabatin algún reinan Afrikano, ku a resistí kontra e komèrsio kriminal akí. Apesar di e resistensia akí a transportá mas di 12 mión afrikano pa hasi nan katibu. Kòrsou tabata un punto stratégiko importante den negoshi di katibu pa Karibe i kontinente amerikano.
Na 1997 UNESCO a deklará 23 di ougùstùs Dia internashonal pa konmemorá negoshi di katibu i su abolishon. A skohe e fecha aki pa motibu ku e ta marka komienso di revolushon haitiano, e úniko revolushon eksitoso kontra sklabitut transatlántiko. Na 1791, di 22 pa 23 di ougùstùs anochi e lider Dutty Boukman a dirigí un seremonia religioso pa liberashon di afrikanonan na Saint Domingue. E seremonia akí ta marka inisio di e revolushon haitiano.
E lastu barku di katibu a bin Kòrsou na 1788 i ainda nos ta sinti i biba algun efekto di sklabitut. Komishon Nashonal di Kòrsou pa UNESCO ta spera ku e dia akí por sirbi pa sigui krea kolaborashon entre tur ku ta atendé ku historia di sklabitut i su efektonan riba komunidat aktual. Esaki ta nesesario pa por atendé ku tema manera despensa pa sklabitut, kon konmemorá nos pasado, negoshi di katibu, reparashon di daño kometé, i kon sana e efektonan di sklabitut riba kurpa, mente i alma individual, pero tambe riba institushon i proseso sosial.
Komo un di e 7 fechanan di e Siklo di restourashon 23 di ougùstùs semper mester kòrda riba e importansia di vigilá derechi humano den nos propio komunidat. Ta un momento tambe pa para ketu na e echo ku e historia largu di negoshi di katibu i di sklabitut a laga su marka riba nos komunidat. Marka ku nos por atendé kuné ku akshon konsiente pa un komunidat kada bes mas hustu.
You must log in to post a comment.