KIKO TA PASANDO

E uniko kaminda ku bo ta haña tur informashon kompletamente gratis. Klik anto lesa. Manda tur loke bo ke pa wordu publika i invitashon pa kubri rueda di prensa na e Email: kikotapasando@outlook.com

GOBIERNUNOTISIA

Servisio di Salú Públiko (G&GZ) ta urgi un i tur pa eliminá tur lokual ku ta wanta awa pa evitá sangura di dengue pone webu, brui i plama

Servisio di Salú Públiko (G&GZ) ta urgi un i tur pa eliminá tur lokual ku ta wanta awa pa evitá sangura di dengue pone webu, brui i plama

Willemstad – Servisio di Salú Públiko di Kòrsou (UO G&Gz ántes GGD) ta enfatisá e importansia i urgensia pa eliminá tur lugá (artefakto i tanki) kaminda sangura por pone webu aden i brui.

Miéntras Organisashonnan di Salú i Servisionan di Salú ta konsentrando riba e pandemia di Covid-19, nos no mester lubidá e peliger di dengue, chikungunya òf zika.  Komunidat mester yuda evitá un eventual epidemia kousá pa kualke di e 3 malesanan aki. Aktualmente ya kaba algun isla den Karibe ta eksperensiando kasonan di dengue di e tipo 3 (tin 4 tipo) i hasta tabatin 3 kaso fatal. E peliger di sangura di dengue (Aedes aegypti) ta ku na momento ku un sangura muhé ku ta infektá ku e viro di dengue piká bo, e sangura ta pasa e viro over pa bo. Despues di un par di dia (mas o ménos 3 dia) bo ta bira malu ku síntoma manera doló tras di wowo, keintura, doló di kabes i wesu. 

 

Tin diferente sorto di sangura. Solamente e sangura Aedes aegypti por infektá bo ku e viro di dengue, chikungunya of zika. Responsabilidat di kada siudadano ta pa eliminá fokonan kaminda sangura por pone webu.
Akshon ku kada siudadano mester tuma ta:

– Kontrolá tur kaminda ku awa por keda para. Mihó manera pa eliminá sangura ta 
  pa no tin absolutamente nada ku por wanta awa.
– Tira tur artefakto artifisial òf opheto manera tayer, barí, kosnan di plèstik, ko’i
  hunga di mucha ku no ta wòrdu uzá i por wanta awa afó. Kosnan di uzo por
  warda bou di dak pa evita awa para den nan. Chèk skòter bou di pòchinan di
  mata pa bichi di sangura. Kambia e awa den glas òf pòchi un biaha pa siman i
  pasa skeiru òf bròsh pa kita webu (punta pretu) di sangura. Por trata e awa
  tambe ku larvisida òf yena e pòchi ku tera. 

– Barí, tanki di awa i renbak ta wòrdu uzá hopi pa fangu áwaseru. Tapa e barí ku
  paña i elastik di manera ku sangura no por drenta i sali. Por pone larvisida òf
  piská tambe aden. Renbak mester ta hermétikamente será. Si e ta habrí, mester
  pone piská aden òf larvisida. No por uza piská i larvisida huntu. Chèk hit (goot)
  di dak i limpia esaki saka blachinan pa awa no keda para aden.

Personanan ku ta fangu awa por buska larvisida grátis na UO G&Gz (GGD) na Piscaderaweg 49 di djaluna pa djabièrnè entre 8’or di mainta pa 12’or di mèrdia. E larvisida no ta tóksiko pa humano tampoko bestia.
Ban eliminá tur lokual ta wanta awa pa asina nos kombatí e sangura ku ta transmití dengue, chikungunya i zika.

 

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Discover more from KIKO TA PASANDO

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading